Death and Taxes: Smrt u birokratskom paklu

“Ništa na svijetu nije sigurno… osim smrti i poreza.”

Kažu da je za izreku zaslužan američki predsjednik Benjamin Franklin koji ju je napisao u vidu rečenice u jednom od svojih pisama dok je govorio o američkom Ustavu. Ja bih svijetla obraza dodao da su smrt i porezi sigurni, ali da je polagana smrt u paklu birokratije zagarantovana.

Šta se desi kada Smrt dobije uredski posao, premisa je igre Death and Taxes, kratke narativne avanture koja neodoljivo podsjeća na Papers, Please. Svakog dana, na vaš stol stigne nekoliko dosjea. Kao Smrt, imate zadatak da ih pročitate i odlučite da li idu na drugi svijet ili ostaju da se muče na ovom. Odluku donosite na osnovu uputstava koje vam ostavlja vaš šef Sudbina ili, u njegovom odsustvu, mrzovoljna, ali simpatična mačka.

Veoma brzo, već nakon prvih nekoliko rundi ćete primijetiti da Death and Taxes nema dubinu koju ima Papers, Please, te je samim tim mnogo lakši zalogaj. Death and Taxes se snažnije koncentriše na narativnu stranu iskustva, što se manifestira kroz dijaloge sa Sudbinom nakon svakog radnog dana. Ovi dijalozi su dobro napisani – duhoviti su i poprilično lijepo prikazuju očaj i dosadu birokratskih i administrativnih poslova. Ima tu i neke light priče o ljudskoj egzistenciji, pa i kvazi filozofije. I dobro je što je u pitanju takva lakša varijanta jer se lijepo uklapa u vizuelni i audio dizajn igre.

Ovako izgleda prvih sedam dana u igri

Nažalost, upravo su jednostavne mehanike i smrt ovog naslova – nakon što jednom shvatite da je poprilično lako odlučiti ko umire, a ko živi, te da vaš izbor zapravo i ne predstavlja neki značajan faktor u knjizi ljudske historije, teško da ćete se igri vraćati nakon prvog, eventualno drugog prelaska. Za svaki prelazak bit će vam potrebno oko tri, tri i po sata.

Death and Taxes je igra zanimljive premise, upečatljivog audio i video identiteta, ali poprilično plitkog dizajna – drugim riječima, materijal koji se prima na poklon ili kupuje na rasprodaji sa velikodušnim sniženjem.