Igrao sam: HOMEWORLD: DESERTS OF KHARAK

   homeworldlogo
Prije nekoliko sedmica sam imao diskusiju sa dobrim drugom, također novinarom po profesiji. Rekao mi je da veoma često pokazujem simptome nečega što bi se moglo okarakterisati kao zapinjanje u honeymoon periodu. Guglao sam pojam i saznao da je u pitanju ponašanje koje odlikuje pretjerana glorifikacija objekta ili osoba u prvim danima / sedmicama / mjesecima interakcije. Nazovimo to klasičnom zaljubljenošću kada ne vidimo kraj zdravih očiju.

Pokušao sam demantirati te stavove govoreći da sam možda malo više popustljiv prema određenim naslovima koje recenziram, ali mi je honeymooning uzvratio žestoko sa najnovijim Homeworld nastavkom koji nosi podnaslov Deserts of Kharak. Prva dva sata, sve se činilo savršeno. Naredna dva, primijetio sam očigledne probleme. Pri kraju desetog sata igranja, upitao sam se – koliko zapravo volim Homeworld: Deserts of Kharak?

homeworld3
Prvi nastavak Homeworlda igrao sam kao i većina ljudi koje je marketinška kampanja igre napadala sa stranica gejmerskih časopisa (čovječe, vrijeme kad si imao pet aktivnih ČASOPISA). Uživao sam u igri jer mi je RTS žanru podarila novu perspektivu, ali ni u kojem slučaju moja posvećenost nije bila na religijskom nivou. Kada sam čuo da se sprema novi nastavak, zabilježio sam tu informaciju na svom mentalnom kalendaru i čekao. Prve slike iz igre pokazale su da se radnja prizemljila na planet. Iako je mnogima to bilo sumnjivo, meni je bilo blago rečeno svejedno. Ispravka, bio sam uzbuđeniji – žila Dunea u mozgu počela je pulsirati. I zaista, možda je do pjeska koji ulazi u oči i cijevi laserskih pušaka, ali Homeworld: Deserts of Kharak bi vas veoma vjerovatno mogao podsjetiti na remek-djelo Franka Herberta, bez obzira što nema džinovskih crva.
Kao i svaka poštena RTS igra, Homeworld: DoK donosi tri igraća moda – kampanju, skirmish (izdvojene borbe protiv AI-ja) i multiplayer. Tu posebne pameti nema. Kampanja je srce Homeworlda. Da bih vas oslobodio svih mogućih spojlera, reći ću samo da vodite jednu grupu ljudi u njihovoj potrazi za artefaktom koji bi mogao spasiti rasu i planet. Kampanja je poprilično Mad Maxovski orijentisana, sve se dešava u pokretu. Samim tim eliminisana je ideja klasičnog građenja baze. Vaš ogromni brod Kapisi služi kao komandni centar u kojem stvarate dodatne jedinice, ali je i on pokretan. Kapisi je sve ono što je Mothership bio u originalnim Homeworld naslovima.

homeworld1
Priča je dobra. Dalo bi se pričati o nijansama, ali ne mogu reći da nisam uživao. Dobro je ispričana, segmentirana u misije koje vam drže pažnju te što je najvažnije – poštuje originalne Homeworld postavke. Gluma je zaista holivudskog kvaliteta i glasovi nevjerovatno pomažu podizanju nivoa atmosferičnosti.

Kampanju sam igrao na srednjoj težini i ta se težina pokazala kao baš taman za nekoga kao što sam ja. No da li je to odgovarajuća težina za veterane i stalne igrače RTS žanra? Ne. Iako volim strategije, smatram se apsolutnim početnikom u žanru kojeg igram više od dvije dekade. Vjerujem da je najmudrije AI ocijeniti kao zadovoljavajući ukoliko ste igrač koji ne zahtijeva previše, no ukoliko ste prekaljeni RTS borac, izazov tražite u drugom smjeru.

U kampanji ćete voditi takozvanu Koaliciju, dok ćete u Skirmish i Multiplayer modu imati priliku birate i suparničku stranu, Gaalsiene. Iako se ova dva tima ne razlikuju toliko jedan od drugog i broj dostupnih jedinica nije prevelik, sve jedinice su korisne i većina ima i dodatne sposobnosti čijim se aktiviranjem proširuje njihova korisnost. Igrajući kampanju, jedinice ćete otključavati iz misije u misiju te ćete tako jednostavno naučiti gdje je najbolje koristiti koje.

Za vrijeme testiranja prije no što je igra ugledala svjetlo dana, multiplayer opcija je bila nedostupna. Ne tehnički, ali niko ga nije igrao. Danas je sedmi dan od izlaska naslova i multiplayer servera ima, ali daleko od broja koji bi obećavao da će igra pružiti dugovječno multiplayer iskustvo. Homeworld: DoK možete igrati u običnim i rangiranim mečevima.

homeworld2

Samo pet dostupnih mapa u skirmish i multiplayer modu je zaista malo i Blackbird Interactive će se morati potruditi da dostavi još ukoliko želi zainteresirati ljude za multiplayer. Objava modding alata je također odlična opcija jer kad ste modding zajednica nečega prihvati, mnogo bisera se izrodi.

Koliko strategije zaista ima u ovoj strategiji? Teško je reći. Možda je do svemira koji je bio dom prva dva Homeworlda, ali imam osjećaj da su ti dijelovi franšize imali više slobode. DoK je više ili manje standardno RTS iskustvo sa elementima kakvi su sakrivanje iza zaklona i pucanje sa visine. Dakle, već viđeni elementi.

Grafički, igra nije ubojito šarenilo, ali ono što pokušava dočarati uspijeva dočarati u potpunosti. Dodajmo na to sve i sjajne animirane sekvence između misija, kao i odlično muzičku podlogu.

Homeworld: Deserts of Kharak je solidna strateška igra koja se uspijeva podići do nivoa određenih aspekata vezanih za ime Homeworld. Međutim, trenutna cijena od 46 eura za osam do deset sati dugu kampanju, standardan multiplayer i skirmish je pomalo suluda. Jeste, kampanja je odlično urađena, ima tu AAA materijala, ali ništa dosad neviđeno. Imam osjećaj da sa ovom cijenom Blackbird Interactive i Gearbox prodaju franšizu, a ne sadržaj te je jedina logična stvar koju mogu uraditi preporučiti kupovinu igre kada ista dođe na sniženje.

Homeworld: Deserts of Kharak sam igrao na Steamu. Zahvaljujem se Evolve PR na ustupljenom primjerku.